Tiskare obitelji Coana u Rovinju i Poreču (1859. - 1914.)

Tiskarska djelatnost u Istri, koju obilježavaju dva povijesna trenutka, onaj koparski Panfila Castaldija (iz mjesta Feltre) i "giustinopolitanski" Sarda Bratija i Francesca Grisonija, te objava lista Foglio periodico istriano (1807. - 1810.), doživljava važan preokret 1859. godine dolaskom u Rovinj venecijanske braće Gaspara i Antonija Coane, koji su donijeli i vlastitu tiskaru. Antonio Coana, rođen u Veneciji 15. lipnja 1823., ponajviše je podržao djelovanje prve istarske tiskare pod nazivom "Prima Tipografia Istriana".

Pedesete godine 19. stoljeća predstavljaju važan period istarske i rovinjske povijesti toga stoljeća. U vrijeme kada se Pula već više od jednog desetljeća izgrađivala kao glavna vojna luka Habsburškog Carstva, Rovinj je još uvijek zadržavao primat najvažnijeg ekonomskog i demografskog istarskog centra (1869. dodijeljen mu je status "autonomnog grada" s posebnim statutom).

"Prima Tipografia Istriana" predstavila se javnosti 1859. godine s pretiskom povijesnog romana Origine delle feste veneziane Giustine Renier Michiel. Nakon svezaka tiskanih tijekom prvih dviju godine djelovanja, uslijedilo je tiskanje tjednika L’Istriano (15. veljače 1860. - 31. srpnja 1861.). List je politički bio blizak liberal-nacionalnim krugovima koji su imali većinu u novom Istarskom (Zemaljskom) Saboru. Iako je austrijski Zakon o tisku od 7. prosinca 1862. dao značajan poticaj razvoju novinarstva, Rovinj je trebao pričekati petnaestak godina do pojave novog novinskog izdanja. U međuvremenu, tiskarska je djelatnost bila vrlo bogata, od autentičnih "tiskovina" do registara, listova, brošura i raznih svezaka (podsjetimo se posebno djela L’Aurora, novogodišnjeg zbornika za godine 1860. - 1862. u korist rovinjskog Dječjeg vrtića; djela Vita, passione e morte di San Pelagio Martire protettore di Cittanova objavljenog 1862.; Odi popolari a Maria Santissima da cantarsi nel mese di maggio a lei dedicato nella chiesa di Santo Stefano protomartire in Pirano (1863.); Statuto della societ? Filodrammatica di Pola (1863.); Statuti della Societ? agraria istriana (1868.) i dr.).

Kao što je spomenuto, 5. travnja 1874. bio je objavljen novi časopis iz tiskare Coana, Il Maestro del Popolo, lokalna pedagoško-edukativna periodika katoličkih tendencija i glasilo prijatelja obrazovanja (izlazio je do 10. siječnja 1875.). List Effemeride agraria dell’Istria (1877.) izlazio je vrlo kratko, a više je uspjeha imao Giornale della Societ? agraria istriana (od 1876. do 1882.) koji se bavio temama stočarstva i poljodjelstva.

Broj brošura i knjiga objavljenih tijekom sedamdesetih godina nije bio osobito velik, ali je potrebno izdvojiti djelo Storia documentata dei Lussini Mattea Nicolicha (1871.) i jedno od prvih djela rovinjskog povjesničara Bernarda Benussija Saggio d’una geografia dell’Istria compilato ad uso della studiosa giovent? (1874.).

Ipak, u međuvremenu u Istri, u njenim najvažnijim središtima dolazi do pojave novih tiskarskih inicijativa. Naime, 1876. u Poreč se iz Rovinja doselio Gaetano Coana (rođen u Veneciji 28. lipnja 1853., iz prvog braka Antonija Coane). Budući da je grad 1861. bio izabran za sjedište Istarskog sabora, njegova politička aktivnost i imenovanje porečkog markiza Gian Paola Polesinija za prvog Kapetana provincije, bili su važan poticaj za oživljavanje gradića na svim poljima. Ono što je na početku predstavljalo produžetak rovinjske tiskare već u prvim godinama djelovanja Gaetana Coane u Poreču preraslo je u jednu od najvažnijih istarskih tiskara tijekom četiri desetljeća koja su prethodila Prvom svjetskom ratu. To se dogodilo i zahvaljujući tiskanju službenih izdanja Sabora (Atti), koji su se od 1877. ponovno tiskali u Istri. Dugi niz godina ovoj je tiskari bilo povjereno i tiskanje raznih dokumenata Porečko-pulske biskupije (koja je kod Coane tiskala i Folium Diocesanum), kao i tiskanje publikacija porečkog Poljoprivrednog Instituta (osnovanog 5. rujna 1874. kao Stazione agraria / Poljoprivredna stanica).

No, najveći ponos porečke tiskare bilo je tiskanje časopisa Atti e Memorie Društva za arheologiju i zavičajnu povijest / Societ? di archeologia e storia patria, osnovanog u Poreču 1884. godine. Tada je započelo novo doba za povijesne i arheološke studije u Istri, u okviru pozitivističke historiografije koja je imala najveće predstavnike i među mnogim suradnicima spomenutog časopisa, počevši od Bernarda Benussija. Gaetano Coana je s velikom pažnjom pripremao rukopise za tisak, a od samog početka i dugi niz godina bio je članom navedenog Društva. Potrebno je spomenuti i tisak posebnih otisaka (tzv. separata) mnogobrojnih i zanimljivih priloga iz časopisa Atti e Memorie, koje je tiskara stavljala na raspolaganje autorima, čitateljima i znanstvenicima.

Jednako kao njegov otac Antonio u Rovinju, i Gaetano je započeo i s velikim uspjehom nastavio objavljivanje raznih knjiga i brošura. Od izdanja važnih za Istru koje je objavio u prvim godinama rada ističu se slijedeća: Notizie storiche di Pola (1876.), I salmi davidici che si cantano nelle funzioni della chiesa: aggiuntivi i Cantici e gli Inni principali (1878.), Pirano: monografia storica Pietra Kandlera (1879.). Posebno izdvajamo djelo L’Istria: studi storici Carla De Franceschija, objavljenu 1879., prvu pravu sintezu povijesti Istre.

Vrlo brzo nakon otvaranja porečke tiskare (tijekom 1876.) bio je tiskan njen prvi novinski projekt, edukativno-popularan tjednik La Sveglia, koji je objavljen u Puli. Potpuno drukčiji vijek trajanja, ali i važnost, imao je tjednik L’Istria (1. siječnja 1882. - 19. prosinca 1903.), koji je uređivao Marco Tamaro i koji je davao posebnu pažnju kulturnim i povijesnim temama, prilikama u Istri općenito i tjednim događajima (čak i prvim sportskim aktivnostima).

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina 19. stoljeća ipak su brojniji bili naslovi objavljeni u Rovinju, tiskani u "Stabilimento tipografico – Cartoleria e Legatoria Antonio Coana". Nakon smrti njenog utemeljitelja Antonija (10. ožujka 1884.), tiskara je prešla u vlasništvo sina iz drugog braka, imenjaka Antonija, (rođen u Rovinju 22. srpnja 1872.) koji je umro prerano 4. travnja 1904. godine. Tiskara, kojoj je vraćen stari naziv "Tipografia Coana", prelazi u nasljedstvo maloljetnoj kćeri Margheriti, dok je licenca i dalje naslovljena na udovicu Carolinu De Costantini in Coana, koja je vodila tiskaru zajedno sa Giuseppeom Bartolijem (njegova supruga Teresa bila je Carolinina sestra).

Gotovo pune tri godine (15. ožujka 1885. - 1. ožujka 1888.) list La Scolta pružala je čitateljima članke o različitim temama i naišla na odobravanje u istarskim društvima za uzajamnu pomoć te u buržujsko-demokratskim krugovima prijateljski nastrojenim prema radništvu. Od posebnog je značaja antiklerikalan i protuvladin časopis posvećen povijesti, društvenim znanostima i književnosti La Penna (1. rujna 1886. - 7. listopada 1887.).

Devedesete godine označile su i početak jedne nove važne faze istarskog i rovinjskog novinarstva, kao direktan odraz potvrde iredentizma, i to u tolikoj mjeri da je dio rovinjskih tiskovina tih godina, uvijek povezanih s tiskarom Coana, bio autentični organ talijanske liberal-nacionalne stranke Istre. Ako je ovu fazu, na prijelazu stoljeća, započeo književni, politički, umjetnički i ekonomski dvomjesečnik Le Alpi Giulie (15. srpnja 1891. - 23. kolovoza 1894.), tjednik Il Risveglio, nastao je i bio je izdavan (od travnja do lipnja), isključivo zbog administrativnih izbora 1894. godine. Dana 16. veljače 1895. započelo je tiskanje novog tjednika L’Alba (ugasio se u siječnju 1896.), koji se odlučno zalagao za nacional-liberalnu protuvladinu ideju, a često se nalazio na meti policijske cenzure. Zahvaljujući iskustvu izgrađenom tijekom dva mjeseca uređivanja lista L’Alba, ali i podršci liberalno-buržujskih krugova, Rovinjac Giuseppe Bartoli već je 3. listopada 1896. pokrenuo (i vodio sve do gašenja 19. kolovoza 1914.) objavljivanje novog tjednika L’Idea Italiana, koji je tijekom dvadeset godina koje su prethodile Prvom svjetskom ratu predstavljao jednu od najistaknutijih istarskih novina, zajedno s prvim istarskim protalijanskim dnevnim listom Il giornaletto di Pola (1900. - 1915.), socijalističkim listom Il Proletario - La Terra d’Istria (1900. - 1910.), Našom slogom (1870. - 1914.), listom hrvatskog nacionalnog pokreta u Istri, i s dnevnikom Polaer Tagblatt (1906. - 1918.), provladinim listom i glasonošom pulske, takozvane, "ekonomske stranke". U složenoj situaciji tih godina, obilježenoj društvenim, nacionalnim i izbornim sukobima, list L’Idea italiana kao sredstvo Liberalno-nacionalne stranke Istre, od samog je začetka bila koherentan svom protuvladinom, antislavenskom i antiklerikalnom programu.

U rovinjskoj tiskari Coana tiskali su se i listovi koje su podržavale i druge političke stranke tog doba. Od 16. travnja 1892. do 16. lipnja 1893. tiskala se La verit?, provladin dvomjesečnik i sredstvo Društva za katolička čitanja (Societ? di letture cattoliche). Od 4. ožujka do 16. rujna 1897. izlazio je list La Difesa dell’Operaio, kojeg je pokrenula lokalna kršćansko-socijalna grupa kako bi pridobila brojnu rovinjsku radničku klasu iz socijalističkog kruga i ostvarila principe socijalnog katoličanstva kojeg je pokrenula enciklika Rerum Novarum (15. svibnja 1891.) Lava XIII. Radnička stvar dijelom je bila podržana i dvomjesečnikom La Lanterna (23. studenoga 1907. - 12. siječnja 1908.), koji je okupljao grupu radikalno-mazzinistički orijentiranih studenata.

U desetljećima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće rovinjska tiskara objavila je određene sveske od velike važnosti za rovinjski kontekst, Memorie sulle feste di Rovigno: per l’inaugurazione dell’Ospizio Marino (1888.); Intorno la vita, il martirio ed il culto della vergine calcedonese S. Eufemia; Vita rovignese: bozzetti in vernacolo (1894.) i Lo resposso dei deserti (1896.) Raimonda Dessantija, ali i razne pravilnike, priručnike i almanahe.

Porečko djelovanje Gaetana Coane u tiskanju i objavi knjiga i raznih publikacija bilo je suzdržanije i značajnije po objavljenim djelima i po promicanim autorima. Gaetano je istovremeno bio tiskar i izdavač te je, kao i rovinjski Coana, otvorio papirnicu s pridruženom knjigovežnicom. U tiskarskom radu pomagao mu je prvorođeni sin Antonio Gaetano (r. 18. prosinca 1878.), a kasnije i mlađi sin Giuseppe (r. 29. kolovoza 1888.). Kada je u svibnju 1915. izbio Prvi svjetski rat, Gaetano Coana se preselio u Veneciju gdje je umro 1917. godine. Međutim, njegov sin Antonio, koji je od polovice veljače 1915. vodio konzularnu agenciju Italije, nije mogao slijediti oca u Italiju, te se skrivao u kući za cijelo vrijeme trajanja rata.

U svezi s tiskarskom aktivnošću porečke obitelji Coana, potrebno je naglasiti da niti danas ne raspolažemo jednim usklađenim i potpunim popisom svezaka koje su oni objavili. Za godine nakon 1880. navodimo najvažnije naslove i autore: Pietro Kandler, Fasti sacri e profani delle chiese episcopali di Parenzo e Pola tratti dagli annali di P. Kandler (1883.); Felice Glezer, Notizie degli Istriani viventi nel 1829, distinti per lettere ed arti ed impieghi del canonico Pietro Stancovich di Barbana (1884.); Francesco Vidulich (uredio), La regolazione dell’imposta fondiaria (1886.); Jacopo Andrea Contento, Prose e poesie edite ed inedite (1887.); Giovanni Pesante, S. Mauro protettore della citt? e diocesi di Parenzo: studio (1891.); Marco Tamaro, Le citt? e le castella dell’Istria (1892.); Giovanni Pesante, La liturgia slava con particolare riflesso all’Istria (1893.); Bernardo Benussi, Manuale di geografia, storia e statistica della regione Giulia (Litorale) (1903.).

Carlo Hugues, ravnatelj porečke Poljoprivredne škole (Scuola agraria parentina), otvorene 1883., tiskao je kod Gaetana Coane mnogobrojne publikacije koje većinom obrađuju tematiku od posebnog značaja za poljoprivredno znanstveno područje i za izrazito brojne istarske poljoprivrednike.

Što se tiče tiskanja novina, osim L’Istrie, s prijelaz stoljeća, Gaetano Coana je tiskao i dvomjesečnik La Scuola (1899. - 8. ožujka 1901.) koji je obrađivao teme i probleme vezane za narodni odgoj i obrazovanje u Poreču i Istri. Narednih godina iz porečke tiskare izašla su tri novinska naslova: od 30. studenoga 1907. do 19. travnja 1915. L’Istria Agricola, list Poljoprivrednog Instituta u Poreču (Istituto agrario di Parenzo); od siječnja 1910. Vita Autonoma, mjesečnik Istarskog političkog društva (Societ? politica istriana), koji se bavio zakonodavstvom, pravosuđem te istarskim problemima; te naposljetku list Unione Nazionale, kojeg od 3. ožujka 1913. do 25. srpnja 1914. objavljuje istoimeno političko udruženje s "ciljem zaštite i pomaganja talijanske nacionalnosti i kulture u istarskoj regiji".

Ulogu i doprinos rovinjske i porečke tiskare Coana do početka Prvog svjetskog rata potrebno je promatrati kroz specifična političko-kulturna i društveno-ekonomska zbivanja u drugoj polovici 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća. Tiskarsko-izdavačka djelatnost koja je pomagala kulturu knjige i čitanja, obogatila je i knjižne funduse postojećih knjižnica i sala za čitanje u nastajanju, i sudjelovala je, iako indirektno, u borbi protiv nepismenosti. Izdavanje prvih novina značilo je za Istru bitnu promjenu u povijesti izvora pisanih informacija i mnoge od tih novina pokazale su se nezamjenjivim instrumentima propagande i političko-izborne borbe. Rovinjski i porečki Coane osigurali su tiskarskoj djelatnosti i novinarstvu Rovinja i Poreča mjesto od posebnog značaja u regionalnom kontekstu, s izrazito važnim društvenim značajem, čije je aspekte potrebno proučiti i vrednovati.

Izbijanjem Prvog svjetskog rata nije se samo privremeno ugasila intenzivna tiskarsko-izdavačka djelatnost obitelji Coana, već je istovremeno završila i prva, vrlo plodna i značajna "povijesna" faza rovinjskog i porečkog novinarstva.

Marino Budicin

S talijanskog prevela Roberta Matković


BIBLIOGRAFIJA