Tiskara Josip Krmpotić

Josip Krmpotić (Stupnik kraj Zagreba, 1. ožujka 1864. - Beograd, 21. lipnja 1949.) bio je jedan od najpoznatijih istarskih tiskara i nakladnika. Za vrijeme školovanja u Zagrebu zbog sudjelovanja u organiziranju protumađarskih demonstracija 1884. protjeran je iz toga grada te se preselio u Trst, gdje je radio kao slagar u tiskari i surađivao u novinama "Naša sloga" i "Edinost".

U Gorici je 1894. bio poslovođa u Goriškoj tiskarni. Godine 1898. došao je u Pulu za upravitelja prve hrvatske tiskare, u vlasništvu Andreja Gabrščeka iz Gorice. Godine 1900. Gabršček je prodao ovu tiskaru konzorciju "Tiskara Josip Krmpotić i drug". Nakon preuzimanja tiskarskih poslova za austrougarsku ratnu mornaricu, poduzeće je naglo napredovalo. Od 1899. do 1906. ovo poduzeće izdavalo je tjednik "Naša sloga".

Krmpotić je 1903. g. osnovao vlastito tiskarsko poduzeće, koje se bavilo i nakladništvom. Od 1906. do studenoga 1918. izdaje dnevnik na njemačkom jeziku Polaer Tagblatt, a 1917. i 1918. izdavao je talijanski dnevnik Il Gazzetino di Pola. Od 1. srpnja 1915. do prosinca 1918. izdaje Hrvatski list, prvi hrvatski dnevnik u Istri. Pored velikog broja stručnih knjiga na njemačkom jeziku koje je tiskao po narudžbi austrougarske Ratne mornarice, objavljivao je – većinom o vlastitom trošku - i knjige hrvatskih autora - Vladimira Nazora (Krvava košulja, 1905.), Ante Tentora (Beg Mirko, 1910.), Frana Barbalića (Pučke škole u Istri, 1918.), Benjamina Deprata (Talijanska čitanka) i dr.

Godine 1910. u njegovoj nakladi objavljena je prva hrvatska notna publikacija u Istri – zbirka Hrvatske narodne popijevke iz Istre, svjetske i crkvene, za muški i mješoviti zbor, koju je sastavio Matko Brajša Rašan. Krmpotić je u predgovoru napisao:

"...Odlučio sam se ipak evo izdati 'Hrvatske narodne pjesme' s razloga, da se prvo odužim onoj grudi zemlje, u kojoj sam našao moju drugu postojbinu, a drugo da dokažem, da možemo i mi, tiskari u Istri, natjecati se za muzikalne poslove, koje dosada većinom izvršavahu tudjinska poduzeća."

Bio je vlasnik triju tiskara, knjigovežnice, papirnica i knjižare. Prema Miju Mirkoviću, njegova je kuća ratnih godina (1915. – 1918.) bila središte hrvatskog narodnog pokreta u Puli.

Nakon talijanskog zaposjedanja Pule u studenome 1918. Hrvatski list je zabranjen, a Krmpotić je interniran na Sardiniji. Godine 1920. fašisti su mu zapalili tiskaru nakon čega je bio je prisiljen zauvijek napustiti Pulu. Nastanio se u Domžalama u blizini Ljubljane, gdje je kupio tiskaru koja je propala 1927. godine. Nakon toga odselio se u Beograd, gdje umire1949. godine.

dr. sc. Bruno Dobrić

Literatura:

  1. Balota, Mate, Puna je Pula, Zagreb, 1954.
  2. Krmpotić, Josip, Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, u: Edinost 1876-1926, Trst 1926;
  3. Balota, Mate, Političar i čovjek Josip Krmpotić, u: Istra, br. 8/1939.

BIBLIOGRAFIJA